31 Oct Høstkos iliti jesenje kûsanje
Svako ko je krenuo na kurs norveškog i odmakao par lekcija, vrlo verovatno je naišao na pridev koselig ili složenicu lørdagskos ili frazu Kos deg!.
Kao i uvek kada naiđemo na nove reči, rečnik (i/ili nastavnik) može da pomogne polazniku da razume i njeno značenje, ali ovde mnogi nastavnici imaju problem da u minut, dva objasne đacima šta sve ove kose-reči zapravo znače. Nije to problem zato što je nastavnik stranac – problem imaju i sami Norvežani kada im postavite pitanje «Hva betyr egentlig koselig?» jer tih sedam slova iza sebe kriju mnogo dublje značenje od proste definicije.
Bukvalno bismo reč koselig mogli prevesti kao prijatno ili ugodno, dok bi kose seg moglo biti uživati. Međutim, ova reč je mnogo više od toga. Nå koser vi oss! kažu Norvežani kad se umotaju u mekano ćebe i sednu na terasu sa šoljom tople čokolade, ili kada se društvo okupi uz flašu vina, ili kada na plaži otvore konzervu piva. Kos se može upražnjavati bilo kad i bilo gde, ali naročito u jesen ovaj koncept dobija vetar u leđa. Kako napolju postaje hladnije i mračnije, tako se u ljudima budi potreba da se okruže nekim ugodnim stvarima i prežive jesen. Možda su to nove zavese u dnevnoj sobi, vatra koja tinja u kaminu, ukusna hrana na tanjiru uz koju kapljicu alkohola, dobra muzika u pozadini, tople, vunene čarape na nogama ili razgovor o nekim ne previše napornim temama. Sve ono što nam pruža produženi osećaj toplog leta iznutra, kad već napolju leto odavno više nije.
Da bi jedan stranac u Norveškoj u potpunosti shvatio suštinu tih reči, potrebno je da na nju posmatra ne iz svoje, već iz njihove perspektive. Strancima nije potrebno da svake druge godine renoviraju kuću kako bi joj dodali novi pečat, jer poenta društvenog života je provođenje vremena napolju – na plaži, na ulici ili u kafiću. Međutim u Norveškoj čovek nikad ne može biti sasvim siguran da će vreme biti lepo i sunčano, čak ni u sred leta. A kamoli u oktobru i novembru. Tako da 10 minuta uz šolju tople kafe i par kockica čokolade na terasi pod oskudnim zracima jesenjeg sunca može biti opisano kao koselig.
Istina je da treba vremena da stranci shvate kako to funkcioniše. Ako pozovete nekoga na ručak, a zaboravite da upalite sveću na stolu, izgubićete dva poena na skali kojom se meri vaše usvojeno znanje o kose-konceptu. Ali ako kroz nedelju dana napravite vafle (i to ne one gotove iz kesice, već ih sami umesite), poslužite ih sa domaćim džemom i bobicama koje ste sami ubrali u šumi, osvojićete instant četiri poena. Dakle, da rezimiramo, ali na norveškom: det er slett ikke enkelt å ha det koselig.
6 čudnih stvari koje Norvežani i Šveđani rade - Nordia Senter
Posted at 01:05h, 15 March[…] 2. Čim jesen dođe u severne krajeve, dani se skrate i temperature padnu, Norvežane i Šveđane uhvati neki napad histerije. Poznanica vas je pozvala u goste i dok ulazite u kuću primećujete upaljene sveće od hodnika, preko dnevne sobe i trpezarije. Kulminacija ove piromanije bude obično za vreme Adventa (četiri sedmice pred Božić) kada maltene nema prozora u kome ne stoji barem jedna sveća. Ne morate da se brinete da se drugarica bavi ritualnim prizivanjem duhova mrtvih predaka ili prizivanjem sila tame, već je u pitanju jesenja iskonska potreba za zadovoljenjem potrebe poznatije pod nazivom 🇳🇴 koselig / 🇸🇪 mysig. Više o tome smo pisali u jednom ranijem tekstu. […]