14 Apr 15 lokaliteta svetske baštine u Švedskoj – od polarnika do Baltika, od ledenog do modernog doba
Svetska baština – nasleđe iz prošlosti, deo realnosti koju živimo danas, bogatstvo koje prenosimo budućim generacijama. Kako trenutno na putovanja možemo samo virtuelno, rešili smo da vas današnjim tekstom provedemo kroz kulturno-istorijski važna mesta i prirodne fenomene u Švedskoj koji se nalaze na UNESCO-voj listi Svetske baštine i smatraju se primerima nasleđa svetskog značaja vrednim očuvanja.
Laponija – je l’ je to tamo gde je ledeno i 24 časa je noć?
Laponija se prostire na površini od 9400 km² i nosi tragove najranije istorije zemlje i čovečanstva. Područje je naročito interesantno posmatrati iz naučne perspektive jer je pokazatelj mnogih geoloških, bioloških i ekoloških promena na planeti. Ono što karakteriše biološku raznovrsnost jesu planinski masivi, šume, vodeni tokovi, kao i biljni i životinjski svet. Tu su i četiri nacionalna parka: Padjelanta, Stora Sjöfjället, Muddus i Sarek, ali i dva rezervata prirode Sjávnja i Stubbá. Laponija takođe obiluje glečerima i rečnim deltama, a na slici je Lájtávrredeltat – jedno od najčešće fotografisanih mesta koje prikazuje reku podeljenu na gomilu laguna, koje se konstantno menjaju, tako da danas ovuda možete proći suvih cipela, a već sutradan biće vam potrebni čamac i vesla. Pored fascinantne prirode, ono što krajnji sever čini posebnim je kultura i tradicija starosedelaca, nomadskog naroda Sami.
Struveov geodetski luk – ako se pitate šta je to što povezuje Norveško i Crno more
Sedam od 265 trigonometrijskih tačaka koje čine ovaj luk nalaze se upravo u Švedskoj. Astronom Vilhelm fon Struve želeo je da utvrdi tačan oblik i veličinu Zemlje, pa je osmislio luk sa početkom u Hamerfestu u Norveškoj i krajem u Izamilu u Ukrajini. Struveov geodetski luk značajan je za razvoj i izradu topografskih karti i smatra se velikim tehnološkim napretkom 19. veka.
Crkveno selo Gamelstad, Luleo – preko 400 crkvenih kućica
Gamelstad u Luleu je najveće crkveno selo na severu Skandinavije, nastalo usled socijalnih i religijskih potreba stanovnika. Mnogobrojne crkvene kućice namenski se koriste za vreme verskih praznika i običaja. Datiraju iz 16. veka, kada su pod uticajem reformacije obaveze crkve postale brojnije, te je i narodu koji je na okupljanja dolazio iz daleka bilo potrebno prenoćište.
Höga kusten – susret kopna i mora
Nigde drugde na svetu se podizanje Zemljine ploče ne odvija brže nego na istoku Švedske. Sa tzv. Visoke obale može se videti kako glečeri i talasi mora formiraju jedinstveni pejzaž. Kako je do toga došlo? Ledeno doba je u Skandinaviji završeno pre oko 12.000 godina. Tada je tlo počelo da se izdiže, led postepeno otapa i voda prekrije Visoku obalu, ostavljajući poneko ostrvce tj. kalottsberg. U početku je podizanje ploče išlo brzo (čak 10 cm godišnje), dok je danas reč o svega 8 mm.
Helsinglandske farme – priča iz 19. veka
Helsingland broji oko 1000 farmi, od kojih 7 upotpunjuje listu Svetske baštine. Ono po čemu su helsinglandske farme prepoznatljive je kombinacija posebnog stila izgradnje i izražavanje bogate narodne tradicije i umetničkog duha kroz dekorativno oslikavanje enterijera. Osim autentičnog izgleda, svako imanje imalo je svoje ime (često po vlasniku), a neka od najpoznatijih su Jon Lars, Bortom åa, Kristofers i Erik Anders.
Falun – srž švedske industrije
Jedna od prvih asocijacija kada je Švedska u pitanju je svakako dobro razvijena industrija, a Falu Gruva, rudnik u istoimenom mestu, odigrao je veoma važnu ulogu na tom putu, obezbedivši ekonomsku stabilnost zemlje još tokom perioda velikog Švedskog carstva (1611-1718). Švedska je zahvaljujući ovom rudniku svojevremeno bila najveći izvoznik bakra na svetu, uz udeo od 80 %.
Železara Engelsberg – je l’ je neko rekao industrija?
Osim pomenutog rudnika, za veliki napredak na polju industrije zaslužna je i železara Engelsberg, naročito u periodu 1700-1800. Engelsberg je jedina očuvana železara čije su građevine i mašine i dan danas u funkcionalnom stanju.
Birka – the Viking rules
Srednjovekovni vikinški grad Birka na jezeru Melaren bio je jedan od vodećih trgovačkih centara severne Evrope. Kao arheološki kompleks pod imenom Svarta jorden (Crna zemlja), ovo mesto obiluje iskopinama koje datiraju iz perioda 700-900 godine. Naime, Birka u sebi čuva brojne nalaze koji svedoče o vikinškom načinu života – od proizvodnje oruđa i oružja, izrade nakita, pa sve do raznovrsnih paganskih običaja i rituala.
Palata Drotningholm – Versaj na švedski način
Nedaleko od Birke, takođe na jezeru Melaren, nalazi se palata Drotningholm – simbol ukrštanja mnogobrojnih stilova arhitekture 18. veka. Čine je Drotningholmska palata i Kineski paviljon u francuskom rokoko stilu sa egzotičnim elementima orijentalne i kineske kulture, kao i pozorište i park u stilu baroka. Danas Drotningholm predstavlja privatnu rezidenciju kraljevske porodice, a Kineski paviljon, pozorište i park su kao turistička atrakcija otvoreni za javnost.
Šumsko groblje u Stkoholmu – funkcionalizam na delu
Arhitekte Erik Gunar Asplund i Sigurd Leverenc došli su na ideju da karakteristični švedski stil, funkcionalizam, isprobaju na ne tako tipičnom projektu. Šumsko groblje se takođe opisuje kao harmonično jedinstvo arhitekture i prirode, s obzirom na to da je, kako se navodi, izvor inspiracije samo mesto na kome je groblje izgrađeno – uzvišice i uvale, nebo i zemlja. Projekat je završen 1940. godine i dosad je imao veliki uticaj na slične projekte širom sveta.
Visbi – mesto poznato svakom trgovcu
Grad Visbi na ostrvu Gotland jedan je od baltičkih gradova članica Hanzeatske lige, značajan za održavanje trgovačkog monopola na Baltičkom moru u periodu 1200-1600 godine. Prepoznatljiv je po srednjovekovnom gradskom uređenju, zidinama, uličnom mrežom i ruševinama crkvi. Ipak, Visbi je nakon pada Hanze izgubio na značaju i bio pod senkom sve do 19. veka, kada je konačno proglašen istorijskim spomenikom i postao odredište mnogih turista.
Poljoprivredni predeo južnog Elanda – ne, u Švedskoj ne uspeva samo krompir
Trećina južnog dela Elanda, tačnije 56 000 hektara ovog ostrva, nalazi se pod zaštitom UNESCO-a. Iako Švedska i nije tako slavna u oblasti poljoprivrede, južni deo, a naročito ostrvo Eland, itekako imaju šta da ponude. Obradivo zemljište, pašnjaci, ravnice i vodene površine vekovima unazad doprinose stvaranju jedinstvenog ruralnog, kulturnog i prirodnog pejzaža.
Mornarička luka u Karlskruni – simbol i štit evropske velesile
Karlskruna je osnovana 1680. godine i bila je jedna od najmodernijih i najefikasnijih mornaričkih baza tog vremena. Budući da je švedska teritorija uključivala današnju Finsku, Estoniju, Letoniju i delove severne Nemačke, bilo je neophodno izgraditi odbrambeni centar na Baltiku, strateški važnoj lokaciji. Nalik gorepomenutom Visbiju, tek kasnije u 18. veku, pažnju turista privlači brodogradnja, arhitektura, urbano planiranje i odbrambena tehnologija.
Radio stanica Grimeton – simbol prekookeanske komunikacije
Radio stanica u Grimetonu predstavlja napredak u razvoju moderne, globalne i bežične radio veze tokom perioda nakon Prvog svetskog rata. Kao deo međunarodne mreže, bila je od velikog značaja za razvoj telegrama i komunikacionog sistema preko Atlantika. Sačinjena je od šest 127 metara visokih čeličnih tornjeva, što je čini jednom od najvećih građevina na zapadu Švedske.
Crteži na steni u Tanumu – umetnost bronzanog doba
Upravo ovde je koncentracija crteža uklesanih u stenu najveća u Evropi, a reč je o crtežima brodova, sanki, životinja i ljudi, delova tela poput dlanova, stopala, zatim crtežima drveća i oružja. Motivi zasigurno proizilaze iz tadašnjeg načina života ljudi, koji je između ostalog podrazumevao lov, ribolov, obrađivanje zemlje, ali i duhovne običaje i obrede. Stene u Tanumu ukrašava na hiljade crteža, od kojih je oko 500 pod zaštitom UNESCO-a. Među najpoznatijim su Vitlike, Fosum, Aspeberjet i Litslebi.
Piše: Tijana Stanković
No Comments