Logo Logo Logo Logo Logo
  • Home
  • Kursevi
    • Norveški
    • Švedski
    • Danski
  • Prevodi
    • Pismeni prevodi
    • Usmeni prevodi
  • Cenovnik
  • O Nama
    • Predavači
    • Fotografije
  • Kontakti
  • Novosti
  • Blog
  • Home
  • Kursevi

    • Norveški
    • Švedski
    • Danski
  • Prevodi

    • Pismeni prevodi
    • Usmeni prevodi
  • Cenovnik
  • O Nama

    • Predavači
    • Fotografije
  • Kontakti
  • Novosti
  • Blog
 

Kako sam došla do švedske sambo-vize. Iz prve ruke

03 Nov Kako sam došla do švedske sambo-vize. Iz prve ruke

Posted at 08:36h in Nordia Senter by Nordia Senter 0 Comments

Protekle sedmice smo pisali o postupku dobijanja boravišne dozvole po sklapanju braka u Norveškoj, a danas pišemo o tome kako to funkcioniše kod istočnih suseda. U daljem tekstu prenosimo razgovor sa našom polaznicom na kursu švedskog, Dunjom Marcikić, o njenom iskustvu sa dobijanjem tzv. sambo-vize.

Za početak bi mogla da nam ukratko ispričaš kako si se upoznala sa partnerom.

Naše poznantsvo je počelo sasvim neobično. Prvi put smo se sreli kao dva viteza smrti u svetu zvanom Azerot. 😉 Upoznali smo se preko igrice WoW, rejdovali smo u istom gildu. Gild je bio internacionalan, većina ljudi su bili Šveđani, Danci i Englezi.

Samo za one baš radoznale

Tada smo oboje bili u vezama, te je naše poznanstvo započeto samo kao prijateljstvo. Dopisivali smo se preko Discord-a i Snapchat-a, naravno i drugi ljudi su bili uključeni, sve je proticalo preko grupnih četova. Učili smo jedni druge da brojimo na suprotnom jeziku, srpski svima bez izuzetka bio ubedljivo najteži. Često sam slušala sarkastične razgovore između Danaca i Šveđana o tome ko je bolji, zatim razne anegdote i šale, te sve to me je nekako zainteresovalo da čitam više o Skandinaviji i njihovim ljudima. Obično su to bili internet blogovi u vezi sa temama poput Mysa i Hygge. Jednom sam čitala o pravilima udvaranja u Skandinaviji, te sam ispitivala svoje prijatelje Skandinavce da li ta pravila zaista postoje, što su oni u većini slučajeva potvrdili. Tada nisam ni slutila da će ta pravila i znanje kasnije da mi koriste u praksi. U oktobru 2018. godine, naša onlajn družina je htela da napravi uživo skup, međutim tu se desio Brexit, i našli smo se pred pitanjem koja država bi bila idealna da se svi nađemo. Tada sam shvatala koliko je njima unutar EU putovanje jednostavno i kako su pojedini ljudi tek onda shvatili šta im Brexit oduzima. Cela priča o sastanku je propala jer nismo mogli naći zajedničko rešenje, ali ta priča je navela Andrijasa i mene da pričamo nasamo. Tada smo oboje bili van veze i često smo se šalili da bismo zajedno delili sobu ukoliko bi smo putovali negde, jer se iz celog onlajn društva on i ja najbolje slažemo. Ponekad smo samo on i ja bili zajedno na voice chatu i samo ćutali, što je oboma nekako donosilo mir od stresnog dana, meni od medicinskog fakulteta i učenja, njemu od programiranja. Često smo to komentarisali i pričali kako volimo zajedno da „odmaramo“. Te situacije su bivale sve češće i nekako osećanja koja su bila rezervisana samo za blisku osobu počinjala su da se povećavaju. Mnogi su to primetili iako nas nikad nisu videli. Bilo je čudno, bar za mene, čuti nečiji glas samo, gledali nekog kroz video pozive, a opet osećati nešto tako stvarno. Jedno od onih čuvenih pravila udvaranja je bila prva fika ili prvi sastanci. Sasvim uobičajeno za Skandinavce da imaju puno ljubavnih sastanaka pre nego što veza postane zvanična, te smo mi imali naš prvi sastanak „onlajn“. Bila sam nervozna, birala sam najbolje svetlo, našminkala sam se, spremila kafu i nešto slatko u stilu fika-e, koju sam nameravala da koristim kao prvu temu za razgovor, međutim kada je poziv počeo shvatila sam da ja pričam sa mojim prijateljem, poznanikom i da sva ova nova osećanja su dobrodošla i da ga dovoljno poznajem da ne treba da se opterećujem toliko o kulturološkim razlikama jer sam već bila upoznata sa njima.

Odlučili smo da se vidimo uživo i to se dogodilo 11. decembra 2018. godine u Novom Sadu, kada smo konačno mogli da „fikamo“ na pravi način. To je bio vrlo važan momenat za oboje pošto taj običaj i danas čuvamo. Mi zaista volimo da pijemo kafu zajedno. Bilo je neobično dodirnuti osobu posle toliko vremena provedenih virtuelno, međutim upravo to nam je kasnije pomoglo da održimo vezu na daljinu, jer smo već bili naučili kako da se družimo i pričamo onlajn. [/showhide]

Naša prva „fika“. Slika: Privatna arhiva

OK, recimo da je to „ukratko“ pozadina vaše veze. Na koji način si dobila boravišnu dozvolu u Švedskoj, a s tim u vezi i koje si papire prikupljala i gde ste se informisali o samom procesu spajanja sa partnerom?

Informisali smo se onlajn na sajtu za migracije i popunili smo onlajn prijavu. Deo informacija je dostupan čak i na eks-yu jezicima, ali za više detalja je ipak bolja engleska ili švedska verzija. Za nas je predavanje prijave bio veliki korak jer smo znali da će proces potrajati dugo. Kada smo započeli vezu često smo pričali o tome gde bismo živeli. Ja sam imala planove da odem u Kanadu. Već sam bila tamo jednom i svidela mi se zemlja. Međutim, odlazak u Skandinaviju je bio nekako magičan. Priroda, boje, stil. Sve me je očaralo. Posle trećeg boravaka u Švedskoj, odlučili smo da život započnemo upravo tamo. Od podataka sa njegove strane bili su neophodni lični brojevi užih članova porodice, kvadratura stana, kao i visina plate, te podatke smo upisivali u onlajn formular. Ja sam priložila fotokopiju svog pasoša i uverenje da nisam u braku. Uverenje je bilo potrebno prevesti na švedski ili engleski jezik, ali i priložiti original (vadi se u matičnoj službi opštine prebivališta). Uverenje i pasoš sam skenirala i zajedno sa onlajn formularom smo poslali elektronski preko sajta za migracije. Posle apliciranja za sambo-vizu, svaki put kada sam putovala u Švedsku slala sam mejl migracionom da planiram putujem, koliko dana ću da ostanem u Švedskoj i da mi je cilj putovanja da se vidim sa svojim partnerom. U roku od jednog dana bi mi uvek odgovorili da su primili mejl i da je informacija dodata u moj slučaj.

Screenshot stranice sajta za migracije gde počinje kreiranje naloga.

I koliko dugo ste čekali da se donese konačna odluka u predmetu?

Sredinom jula 2019. smo aplicirali onlajn, da bismo godinu dana kasnije dobili dozvolu. Još u februaru 2020. sam bila pozvana na intervju i mislim da bismo dobili mnogo ranije dozvolu da nije nastupila pandemija virusa Korona.

Možeš li da nam kažeš nešto više o tom intervjuu?

Prilikom zakazivanja intervjua, oni saopštavaju šta je od dokumenata potrebno doneti i to ne bi trebalo da se zaboravi. U pitanju su nekoliko zajedničkih slika i izvod iz matične knjige rođenih (mora da bude internacionalni) i pasoš radi identifikacije. Ako nešto nedostaje, to se može naknadno poslati poštom. Tokom intervjua potpisuje se punomoć da partner ima pravo da primi odluku o vašoj vizi. Punomoć ubrzava proces, jer pošta iz Švedske svakako stiže brže u Švedsku nego u Srbiju. Imate pravo da odbijete punomoć i da insistirate da odluka stigne na adresu u Srbiji, ali tada se dodatno čeka. Sam intervju je inače skroz okej, svodi se na prepričavanje onoga što je napisano u formularu prilikom apliciranja i eventualno dodavanje novih informacija koje su se dogodile posle slanja aplikacije. Ali dodala bih jednu bitnu stvar. Tokom intervjua ne možete da gledate u rokovnik, telefon ili slične papire, što nisam znala. Imala sam zapisane gradove u kojima žive njegov otac i sestra i kada sam htela da pogledam u rokovnik tokom intervjua, radnica iz ambasade me je ljubazno opomenula da ne smem da gledam ili čitam sa bilo kakvih papira. Međutim, dovoljno je bilo da kažem da su to naselja u blizini Stokholma. Dakle, bitno je da ukoliko se navedu pojedine informacije u prijavi, da se iste ponove pre intervjua.

I ta odluka je zapravo ulaznica u Švedsku?

Tačnije kartica koja se izrađuje na osnovu te odluke, a služi SAMO kao viza. Nije svemogući dokument pomoću koga može baš sve da se uradi. ***Ovaj deo priče je sada poseban zbog pandemije.*** Ja sam slikanje za tu karticu morala da uradim u Srbiji, u Ambasadi Švedske i da čekam da je izrade u Švedskoj i pošalju nazad u Beograd, u Ambasadu, da bih mogla ući u Švedsku. Inače, ovaj deo priče nije bio potreban, niti logičan, jer čim partneru stigne pozitivna odluka, on bi je skenirao i taj papir se onda pokazuje graničnoj policiji prilikom ulaska u Švedsku. Pandemija je promenila neke stvari. Trenutno je na snazi zakon da samo državljani i osobe sa boravišnom dozvolom (dokaz za to je upravo ta UPPEHÅLLSTILLSTÅND kartica) koja važi za period više od tri meseca mogu da uđu u Švedsku. Moja dozvola za boravak i rad u Švedskoj je u trajanju od dve godine. I to je najčešće prosek trajanja prve sambo vize. Ovde želim da naglasim da UPPEHÅLLSTILLSTÅND kartica i IDENTITETSKORT nisu isto. IDENTITETSKORT je kartica koja se dobija po dobijanju ličnog broja, iliti personnummer. Ona služi za identifikaciju. Ona je nešto najpribližnije ličnoj karti, ipak sa naglaskom da niste švedski držvaljanin, njihove lične karte su drugačije. UPPEHÅLLSTILLSTÅND kartica služi da je pokažete, uz pasoš, graničnoj policiji. Ne može se recimo koristiti u banci za potrebe otvaranja računa. Može se pokazati, opet uz pasoš, zdravstvenom osoblju ukoliko je neophodna njihova usluga, a ne posedujete IDENTITETSKORT.

Kako je i deo procedure oko ovoga drugačiji usled pandemije, pretpostavljam da je uticala i na brzinu rešavanja predmeta, zar ne?

Zatvaranje granica je svakako otežalo proces aplikacije. U junu 2020. smo poslali zahtev da nam se u roku od četiri nedelje zaključi slučaj, jer smo čekali duže od 6 meseci na odgovor. Želela bih da pojasnim taj zahtev. „Request to conclude a case“ je zahtev koji se može uputiti migracionom ukoliko čekanje na odgovor u vezi sa vizom traje duže od šest meseci. Na njihovom sajtu postoji formular pod nazivom „Request to conclude a case“ koji se popunjava i šalje onlajn. U roku od četiri nedelje se može očekivatipozitivina ili negativna odluka koja ili se može dobiti odgovor da je nemoguće za njih da u tako kratkom vremenskom periodu donesu odluku. Neki saveti koje sam ja onlajn pronašla su bili da taj zahtev treba poslati tek posle intervjua, jer su tada veće šanse da se odluka donese, pošto su tek tad sve informacije prikupljene. Mi smo kao razlog za taj zahtev naveli i pandemiju kao nemogućnost viđanja i putovanja u druge zemlje. Taj zahtev se može poslati samo jednom tokom aplikacije, te ako vas odbiju, ostaje samo da se čeka.

Konačno zajedno. Slika: Privatna arhiva.

Da li postoji neko „kamenje spoticanja“ na koja bi trebalo obratiti pažnju?

Vreme je bio najteži kamen. Naše procene su bile da ćemo čekati nekih šest do osam meseci, međutim niko nije očekivao pandemiju. Ipak uspeli smo i pored toga. Možda bih još dodala da je važno prilikom popunjavanja obrasca za sambo vizu biti veoma detaljan i jasan. Bez preterivanja treba uzeti par dana za popunjavanje i proveru aplikaciju nekoliko puta. Triput meri, jednom seci. Tokom intervjua su nas pohvalili da je naša aplikacija „lepo i jasno popunjena“ što je svakako pomoglo u našem predmetu. Mi smo aplikaciju popunili na engleskom jeziku.

Sada kad je konačno taj turbulentan period iza vas, kakvi su ti planovi za dalje?

Jezik, jezik i samo jezik. Što više švedskog znate, veće su šanse za posao. Nikad nije rano da krenete da ga učite, ali ni kasno. Engleski je super zamena, ali ako želite da osetite mentalitet i da se uklopite, jezik je neophodan. Moj plan je da nostrifikujem diplomu i dobijem licencu za lekara. Trenutno tražim posao kao asistent u bolnici. Svima koji stignu u Švedsku preko sambo vize bih savetovala da se što pre prijave u Skatteverket i zatraže svoj personnummer i tako što pre dobiju ličnu kartu sa kojom mogu dalje da se identifikuju, otvore račun u banci i nešto što je ovde jako važno to je mobile bank, koji služi za vaše identifikacije onlajn. Švedska je savremena zemlja i mnogo toga može (mora) da se odraditi digitalno, i ja smatram da je to brži i lakši način. Ukoliko to volite, onda je ovo prava zemlja za vas. Planiram takođe da se priključim grupama koje volontiraju, mada sve te planove držim sa rezervom zbog trenutne pandemije. Za sada učim jezik i posećujem biblioteku odakle često uzimam knjige. Obradujem se kada god vidim policu sa knjigama na našem jeziku. Osećam se ponosno što znam i učim više jezika. Planiram kasnije i norveški da učim, možda za koju godinu i nemački. Evropa je velika, volela bih toliko toga da vidim. Za sada prve godine ću provesti u istraživanju Skandinavije u koju se konstantno zaljubljujem. Uprkos uvreženom mišljenju da ovde vlada hladnoća, ja sam ovde pronašla toplinu i ne nameravam da je ugasim.

Tags:
boravišna dozvola, sambo viza, spajanje porodice, život u švedskoj
Print page
No Comments

Post A Comment
Cancel Reply

Najnovije na blogu
  • Danska osnovna škola u očima roditelja. Iz prve ruke
    20 June, 2023
  • Kako se moja ćerka prebacila iz srpske u švedsku školu. Iz prve ruke
    13 June, 2023
  • Koliko toga znate o švedskom danu državnosti?
    06 June, 2023
  • 20 razloga iz kojih mi se dopada norveški školski sistem. Iz prve ruke
    30 May, 2023
  • Moj prvi sezonski posao u Norveškoj. Iz prve ruke
    23 May, 2023
  • Koliko toga znate o norveškom 17. maju?
    16 May, 2023
  • Kako je biti student stranac u Norveškoj. Iz prve ruke
    09 May, 2023
  • Sa diplomom defektologa do Norveške. Iz prve ruke
    18 March, 2023
  • Norskprøve – sve što niste znali o ispitu a niste imali koga da pitate – usmeni
    15 March, 2023
  • Norskprøve – sve što niste znali o ispitu a niste imali koga da pitate – pisanje
    13 March, 2023
logo

Nauči jezik – promeni život!

BEOGRAD

Jaše Prodanovića 1/1


NOVI SAD

Pariske Komune 9/2

Odeljenje u Novom Sadu:

Aleksandra Milovanović, dipl.fil.
064/187-10-27
email

Odeljenje u Beogradu:

Jelena Joksimović, dipl.fil.
062/198-35-04
email

Copyright Nordia Senter © Sva prava zadržana. | Dizajn: WebDnk by WEB.