Da li u Norveškoj i Švedskoj teku med i mleko?

Da li u Norveškoj i Švedskoj teku med i mleko?

Norveška i Švedska su u poslednjih par godina postale „obećane zemlje“ i broj ljudi koji žele da se isele u ove zemlje na severu raste iz dana u dan. Kada se uzme u obzir da su ove podjednako bogate prirodnim resursima i socijalnim beneficijama, može se lako razumeti zašto toliko naših zemljaka želi da okuša sreću tamo. Međutim, čak i među onima koji uspeju da dobiju posao ili se snađu na neki drugi način postoje mnogi koji žele da se vrate nazad. Zbog čega je to tako?

Kao profesori norveškog i švedskog imali smo prilike da se susretnemo sa dva tipa ljudi koji se odlučuju za odlazak u ove zemlje. U prvi tip se ubrajaju ljudi koji nemaju šta da izgube pošto već žive u takvim uslovima da svaka promena može da se posmatra kao pozitivna. To su uglavnom oni koji imaju jako loše plaćen posao (ako ga uopšte i imaju) i koji ulažu sve preostale materijalne, mentalne i emotivne resurse ne bi li se izvukli iz loše životne situacije i dokopali se boljeg sutra u Norveškoj i Švedskoj.

U drugu grupu spadaju oni koji imaju „pristojne“ poslove, relativno dobre prihode i sređenu životnu situaciju. Oni se odlučuju na iseljenje kada dobiju decu i shvate da postojeći prihodi neće biti dovoljni ili jednostavno žele „nešto bolje“ od života, što za sebe, što za decu. Osnovna razlika između ove dve grupe je što je prva mnogo odlučnija i spremnija da rizikuje pošto jednostavno nema šta da izgubi, što se ne može reći za drugu.

Kakav je zaista život tamo?

Uzimajući u obzir ovu razliku , a i gomilu individualnih faktora, može se zaključiti da ljudi različito doživljavaju Norvešku i Švedsku, a to zavisi i od sopstvene polazne tačke. U svakom slučaju treba imati na umu nekoliko stvari:

Plata se obično navodi u bruto iznosu, tako da treba da imate u vidu da to nije onaj iznos koji ćete na kraju da primite. Mi smo ovde mahom navikli da pričamo o neto iznosima i dobar deo onih koji primaju platu često ni ne znaju kolika je njihova bruto zarada u Srbiji. Razlog tome je što kod njih ne plaćaju svi isto porez, već to zavisi od mnogo pojedinačnih faktora.

Slika: freepik.com

Hrana i sve što ima veze sa posedovanjem automobila (samo vozilo, benzin i polaganje vožnje) se jako puno plaća. U Norveškoj i Švedskoj se možete hraniti vrlo loše ili vrlo dobro, stvar je izbora. Bitno je da taj izbor postoji, a vrlo su obzirni i prema svim režimima ishrane gde god da odete (pa ni vegani ni vegetarijanci nikada neće ostati gladni). Kada je reč o automobilima i prevozu, tu najveću ulogu igra mesto gde živite. Gradski prevoz je vrlo dobar, vozovi su pouzdani i gotovo nikada neće kasniti. Tako da u velikim gradovima nema velike potrebe za automobilom. U malim mestima često možete i pešačiti, tako da je ovo trošak koji se često može izbeći u potpunosti.

Odlazak u kafić i posebno restoran se smatra luksuzom, što je slučaj svuda na „zapadu“. Sigurno ste primetili da se retko gde provode sati sa prijateljima u ispijanju jedne kafe usred radnog dana. To naravno ne znači da nije moguće.

Nedeljom prodavnice uglavnom ne rade i radno vreme različitih uslužnih objekata je ograničeno. Znači, ne očekujte da možete da skoknete po pivce i cigarete u pola noći, već da ćete morati da unapred planirate kupovinu. U većim gradovima ipak postoje prodavnice koje rade nedeljom, ali ne treba rizikovati dok ne upoznate svoje okruženje. Da iznenada ne biste ostali gladni.

Slika: pixabay.com

Poznato je i da Norvežani neretko „skoknu“ do Danske ili Švedske u kupovinu. U narodu poznati i kao „harrytur“, jednodnevni odlazak u jeftinije susedne zemlje gde se pre svega nabavljaju alkohol i slatkiši. Toliko su učestali da neke prodavnice u Švedskoj organizuju besplatne autobuse koji će mušterije iz Norveške odvesti u kupovinu i vratiti nazad istog dana.

Norvežani i Šveđani prate drugačije socijalne obrasce i ne očekujte da će sklapanje prijateljstva ići lako. Ovo naravno ne znači da nisu dobri prijatelji i da se s njima nije moguće zbližiti. Postoje i teorije da su najhladniji ljudi „spolja“ najtopliji iznutra. Kao i u svakom novom mestu, inicijativa će biti na vama. Najlakše je upoznati ljude sa kojima ste na neki način povezani, bilo preko posla ili neke aktivnosti. To može biti učešće na radnim akcijama, angažovanje u Crvenom Krstu, razna volontiranja ili sportske aktivnosti.

Kako ćete se izboriti sa navedenim činjenicama zavisi od toga šta želite da postignete i koji je vaš krajnji cilj boravka u Norveškoj i Švedskoj. Ako želite bolji život za vašu porodicu uz izvesna ograničenja onda je ovo idealno rešenje. Ne očekujte da ćete u potpunosti zadržati svoj način života, ali ta promena ne mora nipošto biti loša.

Izvor: Serbiske profesjonelle

No Comments

Post A Comment