13 Oct Prošlost i budućnost sreće u jednoj od najsrećnijih zemalja na svetu
Od kada je sveta i veka, sva živa iole misleća bića teže ka tom nečemu što se može nazvati srećom u životu. Dok neki kažu da se tajna dostizanja sreće zapravo krije u nedostatku mišljenja, drugi da je sreća stanje uma, uglavnom se svi slažu da je empirijski nemerljiva. Međutim često se povlači veza između sreće i nekih spoljnih faktora. Primera radi, svake godine oko 20. marta kada UN obeležavaju Svetski dan sreće objavljuje se izveštaj sa svetskom rang listom o sreći koja obuhvata 156 zemalja. Bruto nacionalni dohodak, socijalna davanja države, slobodu pojedinca i prisustvo (tačnije odsustvo) korupcije u društvu zajedno sa odgovorima na pitanja ispitanika iz zemalja o kvalitetu njihovog života čine osnov za sačinjavanje konačne liste. Od kako se ova lista pravi, Nordijske zemlje se iz godine u godinu smenjuju na vrhu ove liste. Osnov za to je gorepomenuto i izjave građana da imaju razvijen osećaj pripadnosti, poverenja u svoje sunarodnike i uzajamnog poštovanja. I to sve uprkos činjenici da u ovim krajevima sveta najmanje pola godine lije kiša.
Danci su, verovatno u želji da naredne godine prvo mesto preotmu od Finaca kojima je ono pripalo unazad tri godine, rešili da doprinesu tome na jedan veoma svojstven način. Možda ne baš najsrećnije godine u istoriji čovečanstva (ali to neka bude tema nekog drugog pisanja) rešili su da otvore Muzej sreće. Dana 14. jula 2020. godine otvorena su vrata izložbenog prostora na 240 kvadrata koji obiluje interaktivnim sadržajima, eksperimentima i istorijskim izvorima o sreći. Ili prema rečima Meika Wikinga, jednog od zaslužnih za osnivanje muzeja, Danska je dobila svoj prvi mali muzej o velikim životnim stvarima. U duhu mudre misli Frensisa Bejkona da je „uživanje u sopstvenoj sreći dobro, ali mogućnost da je pružiš drugim ljudima, najveće dobro“, i oni su rešili da je vreme da dobiju nišu gde će moći sa posetiocima muzeja da podele sva saznanja na ovu temu.
Koliko god delovalo čudno da neko otvori muzej na baš ovu temu, ne može se reći da je u Danskoj to bilo neočekivano. Još pre 7 godina je u Kopenhagenu osnovan Institut za istraživanja o sreći koji za sve vreme svog postojanja uživa veliko interesovanje javnosti. Jedan od osmoro zaposlenih na institutu, gorepomenuti gospodin zvučnog prezimena, rekao je da im je pored tolikog zanimanja za njihov rad nedostajalo mesto gde bi mogli da pošalju zainteresovane ljude da se bolje informišu o sreći, odu korak dalje na putu ka njoj, a istovremeno učine i svet lepšim mestom za život. Izgradnja muzeja je finansirana od strane Instituta uz podršku fondova.
Muzej je na više načina jedinstven. Osim što se bavi dobro poznatim danskim konceptom hygge koji svakako doprinosi osećaju sreće među stanovnicima ove zemlje, u muzeju postoji i atlas sreće koji obuhvata čitav svet, kao i pregled političkih mera u raznim državama koje imaju za cilj povećanje blagostanja. Posle socioloških, na red stižu i biološki aspekti. U okviru muzeja postoji i laboratorija sreće gde se može dobiti i odgovor na pitanja odakle osećanje zadovoljstva dolazi kao i da li se sreća menja s godinama starosti, a i saznati da li je smeh zaista zarazan i kako da se razlikuje lažan od iskrenog osmeha.
Pored pregleda ljudskog shvatanja sreće unazad 2000 godina, deo muzejskih eksponata je posvećen i pogledu u budućnost. Tačnije odgovorima na pitanje da li veštačka inteligencija može da razvije i emocionalnu i da li će pametni telefoni u budućnosti imati mogućnost da znaju kako se vlasnici tačno osećaju. Iako je trenutno broj posetilaca u muzeju ograničen na 25 zbog epidemioloških mera, nadamo se da nam ubrzo stižu neka srećnija vremena koja će dozvoliti i ostatku sveta da poseti ovu jedinstvenu turističku atrakciju.
Izvori: Jv.dk, The Happiness Museum
No Comments