12 Mar Prvoklasno mumlanje na skandinavski način
Volite filozofiju i želite da čitate Kjerkegorovo najpoznatije delo Ili-ili na danskom. Ili biste čitali Andersenove bajke u originalu, npr. Palčicu ili Malu sirenu. Zaljubljeni ste u Madsa Mikelsena ili Helenu Kristensen i rešili ste da naučite danski. Možda vam se i jednostavno samo sviđa kako zvuči, jer ne zvuči kao bilo koji drugi jezik koji sam čuo/čula. Ma koji da je razlog za učenje danskog, spremite se za uzbudljivo putovanje!
Ne čitaj kako je napisano…
Zbog specifičnog izgovora, sažimanja reči i velikog broja vokala, danski jezik spada u teže jezike za učenje. Ali ne dozvolite da vas to obeshrabri – i sami Danci imaju poteškoće kada uče maternji jezik. Brojna međunarodna istraživanja koja obuhvataju i Dansku pokazuju da dvogodišnjaci u Danskoj imaju mnogo manji fond reči u odnosu na svoje vršnjake u drugim delovima sveta. Po nekim saznanjima, deca ovog uzrasta u Danskoj imaju fond od oko 50 reči, dok je prosek u drugim zemljama oko 200 reči.
Zašto? Jedan od razloga je pomenuti broj vokala. U alfabetu ih ima 9 (a, e, i, o, u, y, ø, å, æ), ali se zapravo izgovara oko 30. Vokali se klasifikuju po otvorenosti, tome da li su zaokruženi ili ne i mestu izgovora. Mogu se na različite načine modifikovati, npr. mogu se izgovarati nazalno ili malo zaokružiti. Dodajmo tome dužinu vokala (postoje kratki i dugi), a dužina vokala ponekad menja značenje reči: kile – klin, dok kilde (d se ne izgovara) znači izvor. U reči kile slovo i je dugo, dok se isti vokal u kilde izgovara kratko. A tu su i diftonzi – dva vokala koja se nalaze u istom slogu – i dolazimo do glavobolje zvane izgovor.
Mislite da je 30 vokala mnogo? Super, jer je sa konsonantima stvar praktično obrnuta. Kolač, kage, se izgovara kao kae. Kad čujete løbene ne znate da li se misli na trčeći (løbende) ili na trke (løbene) jer se -d u nastavku -ende ne izgovara. Za danski je karakteristična i tzv. Schwa-asimilacija– sažimanje na kraju reči oko nenaglašenog -e. Da ilustrujemo:
lige → izgovara se ovako
solen →izgovara se ovako
plade → izgovara se ovako
Preuzeto sa Quickmeme
Kako onda razlikovati ven (prijatelj) od vend (okrenuti)? U pomoć dolazi stød – način izgovora koji predstavlja delimično prekinut izdisaj (pauza, prepreka). To je zapravo dodatni zvuk koji se izgovara uz određene (duge) vokale i konsonante i zvuči kao glotalna pauza ili za lingvistički neuke, kao jezik i škripav zvuk. Ova pojava je karakteristična za mnoge jezike, čak i engleski; u cockney dijalektu, se u rečima water i butter umesto jasno izgovorenog slova -t se čuje upravo ta pauza.
Ovako se čuje ven…
…a ovako vend
Pa i ne olakšava stvar, zar ne?
…i nipošto ne piši kao što govoriš!
Izazovi pisanja danskog su, srećom, daleko manji od savladavanja izgovora, ali ipak postoje. Ono gde se najčešće greši su složenice, i da li reči treba da se pišu spojeno ili odvojeno. U nekim slučajevima to može da promeni značenje: dansklærer je osoba koja predaje danski, dok je dansk lærer nastavnik koji je poreklom Danac. Vrlo je važno savladati ovo pravilo i znati da li se piše lammekoteletter (jagnjeći kotleti) ili lamme koteletter (paralizovani kotleti). Više o skandinavskim složenicama možete pročitati u dva starija teksta: prvi deo & drugi deo.
Kada se piše for, a kada får? Dok je får prezent glagola at få (dobiti), for je veznik, predlog i prilog. Neretko se u pisanju mešaju ove dve reči. Kako da naučite da ih razlikujete? Vrlo lako: ukoliko får možete da zamenite sa må få, u pitanju je glagol. Mislite o tome.
Ligge ili lægge? Opet taj izgovor. Izgovaraju se toliko slično, ali im je upotreba drugačija: ligge znači da je nešto u ležećem položaju (mirovanje), dok lægge označava pokret (stavljanje nečega u ležeći položaj), kao u sledećim primerima:
Jeg lægger bogen på bordet. – Stavljam knjigu na sto.
Bogen ligger på bordet – Knjiga je na stolu.
Sad se ipak malo lakše diše, zar ne?
Lažni parovi i kada engleski odmaže
Aktuel na danskom znači aktuelno, dok engleski pojam actual znači stvarno. Kage, kolač koji smo već spomenuli, može biti delikat, odnosno ukusan. Ali ako na engleskom kažete delicate, mislite na nešto delikatno, osetljivo. Pogotovo kada ste na početku procesa učenja, korišćenje rečnika se najtoplije preporučuje. Zaobilazite Google translate u širokom luku! Uostalom, već smo pisali o tome šta obavezno raditi kada želite da ipak ne savladate strani jezik koji učite – članak pročitajte ovde.
Rød grød med fløde
Ukoliko već učite danski i imate problem sa izgovorom, znajte da niste sami – učenici danskog iz celog sveta dele vašu muku. Izgovor je nešto što dođe vremenom, ali treba dosta slušati pored tekstova iz vaših udžbenika, npr. danski radio. Verovatno će vam u početku sve zvučati kao mumlanje, baš kao i većini, ali vremenom ćete uspevati da razumete po neku reč, frazu, kontekst i na kraju celu rečenicu. U međuvremenu se ohrabrite – pogledajte video u kojem vaši sapatnici pokušavaju da izgovore danske reči pravilno:
A na kraju ćete, nadamo se, uspeti i pravilno da izgovorite rød grød med fløde!
Piše: Jelena Joksimović, izgovor: Miroslava Nikolić
Izvori:
Asimilacija: https://sproget.dk/temaer/udtale/assimilation
Wiktionary: False friends between Danish and English
Typical mistakes in Danish: https://www.iasprog.dk/en/typical-mistakes-danish/
The Puzzle of Danish: https://projects.au.dk/the-puzzle-of-danish/about-the-project/
Forskning.no: https://forskning.no/sprak-sprak-og-samfunn/dansker-mumler-mye-nar-de-snakker/1295171
I na vebu i na zemlji: vodič kroz onlajn materijale za učenje danskog - Nordia Senter
Posted at 21:36h, 13 May[…] Nešto više o specifičnom danskom izgovoru smo pisali i u nekom od ranijih tekstova na našem sajtu. Međutim, bez muke i vežbanja nema […]
Kikiriki, krompir, kokos, kupus & kruške. Idiomi u skandinavskim jezicima inspirisani florom - Nordia Senter
Posted at 15:45h, 28 May[…] kaže da Danci izgovaraju reči kao da imaju vruć krompir u ustima (što jeste istina, ali i tema nekog drugog teksta), kada se za neku stvar ili neko pitanje kaže da je vruć krompir, to znači da je ono opipljivo […]