01 Jun Zanimljiva geografija Severa – Farska ostrva
Sledeća ostrvska nordijska država u koju idemo širem auditorijumu nije baš poznata. Izuzeci su naravno revnosni pratioci fudbala pošto reprezentacija Srbije nekako uvek završi sa reprezentacijom Farskih ostrva u kvalifikacijama za evropsko prvenstvo. Bez obzira da li pratite fudbal ili ste samo ljubitelj geografije i kvizova, današnjih 10 pitanja garantujemo da će vas zabaviti.
I podelite s nama rezultat da vidimo koliko ste ferojskih nacionalnih životinja osvojili. 🙂
1. Po kojoj životinji su farska ostrva dobila ime?

Na ferojskom jeziku se zovu Føroyar i uprkos inicijalnom neslaganju oko značenja prvog dela složenice, danas je opšte prihvaćeno da potiče od zapadnonorveške varijante danske reči ovca koja glasi “fær”. U prevodu su ovo dakle Ovčja ostrva. Danas je na ovim ostrvima populacija ovaca i njorki veća nego populacija ljudi.
2. Osim što pase travu, šta ova ferojska ovca na slici radi?
Kada je Google Street View omogućio virtuelno putovanje kroz mnoga mesta na planeti, Ferojcima je postalo jasno da će proći malo više vremena pre nego što kadrovi njihove zemlje budu našli svoje mesto i tamo. Stoga su sami opremili slobodno šetajuće ovce kamerama koje su snimale okolinu, a rezultat je bio neverovatna turistička promotivna kampanja i po mišljenju mnogih, najzabavnija društvena inicijativa. Više o projektu SheepView možete pročitati na stranici https://visitfaroeislands.com/sheepview360/come-on-google/
3. Koliko naseljenih ostrva čini ovaj arhipelag?

Arhipelag broji 18 glavnih ostrva, od kojih je 17 naseljeno. Osim njih postoje i mnogobrojna nenastanjena, a dobrim delom i nepristupačna ostvrca.
4. Koja je najduža razdaljina od bilo koje tačke na bilo kom od farskih ostrva do obale?
S tim u vezi, koje bi prevozno sredstvo bilo korisnije posedovati, automobil ili čamac?
5. Kojih životinja nikad nije bilo na Farskim ostrvima?

Imajući u vidu da je njihova sezona parenja određena temperaturom i periodom promene svetla, uslovi na ovim ostrvima nikako ne pogoduju ovoj vrsti.
6. A koji kopneni sisar je živeo tamo pre dolaska prvih doseljenika?
Ferojski poni je endemska podvrsta nastala od islandskog ponija i norveškog fjordovskog konja, a prvi primerci su stigli sa irskim monasima u 7. veku i kasnije u 9. veku sa Vikinzima. Sa prvim doseljeničkim brodovima su stigli miševi i pacovi, dok je zec na teritoriju ostrva uvezen tek 1850-ih godina. Jedini sisari su bili oni u moru.
7. Kad je reč o vegetaciji, čega na farskim ostrvima nema?

Nažalost, njih jeste bilo kada je ljudska noga kročila na njihovo tle, međutim sve su posečene, a nova drveća nikad nisu posađena.
8. Prošle 2020. godine su Farska ostrva privukla pažnju ostatka Evrope zato što:
Prema zvaničnim statistikama, imali su 185 slučajeva zaraze, ali nijedan smrtni slučaj. Međutim, 9. 5. 2020. je ipak krenula liga, doduše praćena vrlo striktnim pravilima - bez pljuvanja po terenu, bez duvanja nosa, bez grljenja kod proslave gola, i svaki igrač je morao da ima svoju flašicu vode. Inače su 26. 2. 2021. proglasili kraj pandemije pošto više od 3 nedelje unazad nisu imali nijedan slučaj zaraze.
9. Koliki procenat stanovništva živi u prestonici i njenoj okolini?

Uvećate li mapu da vidite kako izgleda infrastruktura naseljenih ostrva, ova činjenica nimalo ne iznenađuje.
10. Čega od dolenavedenog nema Farskim ostrvima?
Semafora ima čak 3, i to u jednoj ulici prestonice Torshavn, a podvodni tunel koji spaja ostrva Vagar i Streymøy predstavlja ponos saobraćajne infrastrukture Farskih ostrva. Činjenica da nema zatvora možda ide u prilog tome da je reč o jednom od najbezbednijih mesta na planeti, međutim ukoliko se ukaže potreba da neko provede više od 1,5 godine iza rešetaka, to će morati da se sprovede na teritoriji Danske.
Share your Results:
No Comments